Savjetovalište za mentalno zdravlje se bavi prevencijom mentalnih poremećaja i njihovim liječenjem, kao i unapređenjem mentalnog zdravlja u cilju poboljšanja opšteg zdravstvenog stanja studentske populacije. U skladu sa multidisciplinarnim pristupom, Savjetovalište čine neuropsihijatar, psiholog, socijalni radnik, te medicinska sestra.Ono što je zajedničko ovom timu jeste njihova obučenost da rade sa ljudima koji žele unaprijediti kvalitetu svog života i to na način da:Riješe neke trenutne poteškoće (donesu odluku, prevladaju težak životni događaj, poboljšaju svoj mentalni i socijalnu status), i/ili dugoročno poboljšaju svoje funkcioniranje kroz mijenjanje svojih uvjerenja, ponašanja, načina na koji upravljaju emocijama, grade međuljudske odnose. Neuropsihijatar, kao ljekar, je prvenstveno zadužen za medicinski dio pristupa pacijentu. Dijagnostički proces uključuje psihijatrijski i neurološki pristup.Psiholog, u ulozi zdravstvenog radnika, takođe aktivno učestvuje u dijagnostici i tretmanu. Osposobljen je za procjenu različitih karakteristika osobe specifičnim psihološkim metodama i instrumentima (testovima), na osnovu čega pruža ili savjetuje svojim saradnicima pružanje određenih usluga ili provođenje određenih aktivnosti (zdravstveni tretman, organizaciju rada, edukacije i sl.).Socijalni radnik je usmjeren na rješavanje problema u međuljudskim odnosima, u okviru šireg društvenog konteksta. Savjetovanjem i informisanjem klijenta (prije svega o zakonskim propisima) i saradnjom sa pojedincima, grupama i organizacijama u zajednici, pomaže kako pojedincu tako i porodici da prepozna svoje probleme, bolje razumije socijalne nedaće u kojima se nalazi, razmotri moguća rješenja te, ponajprije vlastitim snagama i mogućnostima, izađe na kraj sa njima.Da bi sve urađeno imalo karakter timskog rada, tu je <strong>medicinska sestra koja to uvezuje u jednu cjelinu kroz administrativni dio posla. Ona čini početak i kraj: predstavlja ulaz u Savjetovalište, gdje se pacijent javlja i dobija prve informacije, te po završetku evidentira urađeno i daje potrebne upute o daljoj realizaciji dogovorenog tretmana.

Bilo bi dobro da se javite u SAVJETOVALIŠTE ZA MENTALNO ZDRAVLJE ukoliko primijetite sljedeće:

• Teško se prilagođavate promjeni koju ste doživjeli (novo mjesto stanovanja, nove obaveze i životne uloge, bolest, gubitak značajnih osoba ili materijalnih dobara…) ili imate poteškoća u donošenju neke važne odluke;
• Zivotni izazovi sa kojima se suočavate Vas mnogo opterećuju i to se loše odražava na Vaše odnose sa drugim ljudima i svakodnevne navike (spavanje, ishranu, izvršavanje obaveza);Opterećeni ste poteškoćama toliko da Vam je teško da mislite na bilo šta drugo;
• Primjećujete da je Vaše raspoloženje vrlo sniženo, mnogo plačete, gubite interes za aktivnosti i ljude koji su vam ranije godili, pesimistično razmišljate, prisjećate se prošlih neuspjeha i ne vjerujete da ćete u budućnosti doživjeti lijepe stvari;
• Osjećate jaku ljutnju i teško se kontrolirate da ne povrijedite drugu osobu ili sebe;Cini Vam se da ne upravljate najbolje svojim ponašanjem i emocijama i to Vam smeta;
• Neugodno se osjećate u kontaktu sa drugim ljudima, teško uspostavljate i održavate bliske odnose, brinete kako će Vas drugi doživjeti, lako Vas povrijedi ponašanje drugih, imate potrebu da se prikažete drugačijim nego što jeste;
• Nekad Vam se čini da Vaše misli ne pripadaju Vama, da se neobične stvari događaju sa Vašim umom ili tijelom, okruženje Vam se čini nestvarno;
• Imate jak osjećaj krivice koji Vas ometa u svakodnevnom funkcioniranju i izgradnji kvalitetnih odnosa sa ljudima;
• Osjećate uznemirenost, strah, tjeskobu ili paniku što povezujete sa nekim neprijatnim okolnostima ili prošlim događajima, ili ih ne možete objasniti;
• Doživljavate neobjašnjive i uznemirujuće tjelesne senzacije i stanja (vrtoglavice, glavobolje, klonulost, bolove u mišićima, trnjenja, teško disanje, ubrzan rad srca, probavne poteškoće) za koje ne postoji tjelesni uzrok;
• Ugrožena su vam osnovna ljudska i zakonska prava, doživljavate diskriminaciju, stigmatizaciju, socijalnu izoliranost.

UPUTE ZA PACIJENTE: Zdravstvenu knjižicu (ovjerenu) i uputnicu od ljekara opšte prakse treba predati medicinskoj sestri.Uz zdravstvenu knjižicu treba priložiti dokument za identifikaciju (ličnu kartu ili indeks). Prvi pregled se ne mora zakazati. Zbog prirode posla, moguća su zadržavanja u čekaonici. Molimo Vas za razumijevanje. Hitni slučajevi imaju prednost. Svoje (ne)zadovoljstvo uslugom možete iskazati usmeno ili pismeno (sandučić za pohvale i žalbe se nalazi na I spratu).